Donositi važne poslovne odluke bez ispravnih podataka je originalni recept za katastrofu. Kao i sve ostalo ni digitalni marketing nije nikakva iznimka. Neovisno o namjeni i veličini web stranice ili aplikacije neke tvrtke, potrebno je znati kako ju korisnici koriste da bismo mogli donositi relevantne odluke. U tom nam najviše pomaže Google Tag Manager pomoću kojeg postavljamo tracking na stranicu ili aplikacije te možemo ispratiti sve aktivnosti koje korisnici rade.
Što je Google Tag Manager (GTM)
Google Tag Manager je Googleov besplatan alat pomoću kojeg možemo postavljati i upravljati tagovima na stranici ili aplikaciji bez da radimo direktne promjene u izvornom kodu. Tagovi su isječci koda koje dodajemo na stranicu najčešće sa svrhom prikupljanja podataka i njihovog slanja na neku drugu platformu (Google Analytics, Facebook, itd.). Pomoću tagova možemo pratiti sve radnje koje korisnik radi na web stranici, od scrollanja i vremena zadržavanja na pojedinoj stranici do obavljenjih transakcija ili poslanih formi. Što više informacija imamo o radnjama korisnika to ćemo bolje moći optimizirati naše oglašivačke napore da kvalitetnije ciljamo one korisnike koji bi našem klijentu mogli donijeti najbolje rezultate.
Da bismo koristili GTM, nije nužno poznavati Javascript niti imati napredna znanja iz HTML-a i CSS-a (osim za naprednije primjene), a najvažnije od svega korištenjem GTM-a ne moramo pitati i čekati developera da nešto ubaci na stranicu već to možemo sami. GTM je ujedno i jedinstvena platforma na kojoj možemo postaviti sve tagove (Google Analytics, Adwords, Facebook, Twitter tagovi, itd.) na jednom mjestu. Osim što možemo pratiti radnje korisnika, pomoću GTM-a možemo i mijenjati podatke na stranici ili unutar aplikacije, odnosno možemo raditi što nam padne na pamet te kao takav predstavlja veliki izvor moći i ne preporuča se davati pristup bilo kome.
Kako napraviti Google Tag Manager račun?
Kako bismo započeli koristiti Google Tag Manager sve što je potrebno je prijaviti se sa svojim računom na službenoj stranici te napraviti račun i imenovati container u kojeg ćemo ubacivati sve naše tagove.
Kada smo to napravili dobit ćemo dva isječka koda koje moramo ubaciti na vrh svake stranice na kojoj želimo imati koristi od Google Tag Managera. Ubacivanje tih kodova može se napraviti samostalno ako imate znanja i pristup kodu stranice, neki CMS-ovi nude određene plug-ine koji to rješavaju umjesto vas, a najsigurnije je zamoliti web developera koji brine o toj stranici da to ubaci umjesto vas, ako niste sigurni kako.
Osnove Google Tag Managera
Jednom kada smo napravili GTM račun za klijenta te kada smo postavili GTM-ov tracking kod na vrh svake stranice najčešće ćemo se suočavati sa sljedećim pojmovima:
Kao što smo veći spomenuli tagovi su isječci koda koji najčešće prikupljaju podatke o aktivnostima korisnika na stranici koji te podatke negdje šalju (Google Analytics, Facebook, Google Ads, itd.). Svaki tag na stranici ima specifičnu ulogu te da bi se on aktivirao kada korisnik nešto nama od interesa napravi (npr. ispuni formu), on mora imati uza se i trigger. Trigger govori tagu kada će se on aktivirati i njega definiramo ovisno o tome što želimo pratiti. Triggeri osluškuju stranicu ili aplikaciju za evente koje želimo pratiti, a dodatno ih specificiramo pomoću filtera. Eventom specificiramo koju radnju korisnika želimo pratiti (posjet stranici, klikove na elemente, vrijeme zadržavanja na stranici, itd.), a filterom definiramo uvjet koji kada se zadovolji će dati znak tagu da se aktivira. Filtere dalje možemo razgraničiti na varijable, operatore i vrijednosti.
Primjerice, imamo u sklopu weba i blog koji je definiran URL-om “seekandhit.com/blog” i želimo vidjeti koliko naših posjetitelja čita blog u potpunosti. Unutar triggera postavili bismo event “Scroll Depth” jer ćemo računati da oni korisnici koji su proscrollali cijeli sadržaj stranice su ujedno i pročitali sadržaj našeg blog članka.
Nakon što smo odabrali ispravan event u sklopu filtera ćemo definirati dva uvjeta, prvi da postotak scrollanja stranice mora iznositi 100%, a drugi da stranica u svom URL-u mora sadržavati izraz /blog jer bi u suprotnom se naš tag aktivirao svaki put kada netko proscrolla bilo koji dio našeg weba u potpunosti.
Jednom kada smo ovo napravili, uspješno smo izradili naš prvi trigger koji će provjeravati svaki put kada se ispune gore navedeni uvjeti. Trigger sam po sebi neće ništa raditi, sve dok ga ne pridružimo nekom tagu pomoću kojeg ćemo sakupljati i slati dalje informacije o korisnicima koji blog članke čitaju u potpunosti.
Opisani scenario nije idealan s obzirom da će sigurno biti korisnika koji će doći na blog i proscrollati ga cijelog bez da su ga pročitali, ali zato možemo dodati još jedan uvjet da budemo sigurniji, a to je minimalno vrijeme provedeno na stranici (npr. 45 sekundi).
U gornjem primjeru kao varijablu koristili smo “Page URL”, ali to nije jedina varijabla koju možemo koristiti. U idućem članku ćemo se posvetiti više različitim vrstama varijabli, a za sada ćemo se zadržati na njihovoj definiciji. Varijable sadrže vrijednost koju trigger mora provjeriti kako bi znao hoće li se aktivirati ili ne. Tag uspoređuje vrijednost varijable s definiranom vrijednošću varijable u triggeru te ukoliko se one poklapaju tag će se aktivirati.
S varijablama smo došli do kraja osnova GTM-a, a samo smo zagrebali površinu.
Zaključak
S postavljenim trackingom imamo puno širu sliku o našim korisnicima, možemo vidjeti profil osobe koja radi najveći broj konverzija, analizirati gdje korisnici najčešće odustaju od kupovine i sukladno tome utvrditi postoje li problemi sa stranicom ili aplikacijom. U kontekstu oglašavanja i razvijanja strategije razvoja tvrtke, tracking je od presudne važnosti jer ako ne pratimo kvalitetno rezultate oglašivačkih napora onda ne možemo ni znati odakle točno nam dolaze potencijalni klijenti i koji kanali su za to zaslužni.
U idućem članku o GTM-u ćemo detaljnije pristupiti varijablama i cjelokupnom procesu izrade tagova. Nastavite pratiti naš blog kako ne biste propustili nastavak priče o GTM-u i naše ostale članke.
;
;